Rižina polja u Hrvatskoj i svijetu

RIŽINA POLJA U HRVATSKOJ
Malo je poznato da se u Hrvatskoj sadila riža. Krajem 40-ih prošlog stoljeća pojavila su se prva pokusna rižina polja. Put je krenuo preko Istre. Na samom ušću rijeke Raše izgrađena su prva rižina polja u Hrvatskoj. Nakon Istre, niknula su polja kod Sinja, Knina, Imotskog, Slavonskog Broda i Našica. U Slavonskom Brodu nalazila se i tvornica gdje se riža ljuštila i prerađivala. 23.9.1948. započela je prva žetva riže na površinama Zadružnog poljoprivrednog dobra „Ivan Senjug Ujak“. Najbolje rezultate je pokazala sorta riže Martle. U žetvi su sudjelovale radne brigade zadružnih poljoprivrednih dobara iz Slavonske Požege, Topolovca, Gospića, Đakova, Plješivice i Našica te jedna makedonska brigada. Riža je na ovim područjima uzgajana sve do 1956. godine, kada se kreće s masovnim uvozom riže.

Na području Slavonskog broda gdje je nekad uzgajana riža i dalje stoje ribnjaci. Inače, Hrvati nisu pretjerani uživaoci riže jer godišnje po članu kućanstva konzumiraju tek 4,7 kilograma.

RIŽA U SVIJETU
Godišnja proizvodnja riže iznosi oko 470 milijuna tona godišnje. Od toga Azija proizvodi više od 365 milijuna tona godišnje. Kina je najveći pojedinačni proizvođač riže (150 milijuna tona), što nije dovoljno za njihove vlastite potrebe pa se na tržištu pojavljuju kao uvoznik riže. Riža je ključna žitarica za živote milijardi ljudi diljem svijeta. Pretpostavlja se da je riža osnovna hrana za 2,5 milijardi ljudi. Prosječna osoba u Mianmaru pojede 195 kg riže godišnje, dok prosječni Europljanin pojede 3 kg/godišnje. Amerikanci su tek zanemarivo veći potrošači sa oko 7 kg riže godišnje. Inače, sama riža polja su polja biološke raznolikosti. U poplavljenim poljima paralelno se može uzgajati riža, riba i rakovi, te može služiti kao sredstvo da se proteini uključe u prehranu siromašnih i pothranjenih ljudi.